Križevci – biskupski grad: najreprezentativnija sakralna građevina i visokovrijedan spomenički kompleks u Križevcima.

Nalazi se u Gornjem gradu u ulici Franje Račkoga. Nastala je na temeljima augustinskog iz 14.st, a kasnije franjevačkog samostana iz 17.st. Križevci su kao sjedište biskupije dodijeljeni grkokatolicima od carice Marije Terezije i pape Pia VI. još 1777. godine, ali se barokna arhitektura samostana i crkve tek od 1801. postepeno prilagođavala potrebama biskupske rezidencije i istočne liturgije. U biskupskoj rezidenciji, koja je u sklopu raskošne crkve, nalazi se i posebno vrijedna knjižnica grkokatoličkih biskupa gdje su u novije vrijeme pronađene i inkunabule (vrlo rijetki i vrijedni primjerci knjiga koje nisu ručno pisane, već su mehanički printane prije 1501. godine u Europi). Tu se nalazi i prva tiskana Biblija na hrvatskom jeziku Petra Katančića tiskana 1831. u Budimu. U knjižnici se čuva oko pet tisuća vrijednih knjiga, a najstarije potječu još iz 15.st.
Svoj vanjski i unutarnji izgled crkva mijenja 1895.-1897. godine, dobivajući stilske karakteristike neogotike prema zamislima poznatog arhitekta Hermana  Bolléa koji je preuredio i zagrebačku katedralu. Oslikavali su je naši najveći slikari s kraja 19. i početka 20. stoljeća (Bela Čikoš Sesija, Ivan Tišov, Ferdo  Kovačević, Celestin Mato Medović i dr).

Posjet katedrali i rezidenciji moguć je uz prethodnu najavu i dogovor sa časnim sestrama. Katedrala je otvorena svake nedjelje u vrijeme svete mise koja počinje u 11 sati.